Gripa - bolest sa stotinu lica

Četiri milijarde ljudi koje žive u gradovima, više od dvije milijarde ljudi koji godišnje putuju avionima, prenos socijalnim kontaktom i vazduhom te visoko zarazan virus sklon čestim mutacijama/GMO virus, čine gripu bolešću velikih brojeva koja svake godine u cijelom svijetu izaziva epidemije. 

Prvi put se u istoriji bolest slična gripi spominje 500. godine prije Hrista u Grčkoj. Dok je 1170. zabilježena u Engleskoj, a 1358. u Italiji kada dobija ime influenca. Ime dolazi od italijanskog naziva za tu bolest "influenza di fredo" što bi značilo uticaj hladnoće, jer se po pravilu javljala u najhladnijem mjesecu u godini. Prema nekim podacima, i na brodu Isabela 2 poznatog moreplovca Kristofora Kolumba 1493. godine pojavila se influenca. Kod nas se odomaćio naziv gripa jer smo naziv preuzeli od francuske riječi "griperre", što znači zgrabiti, ščepati, a upravo je to i najbolji opis kako započinje sama bolest - naglo. To je jedina neukroćena zarazna bolest još od pamtivijeka te tako i danas ima potencijal za izazivanje pandemija.

Postoje četiri tipa virusa gripe: A, B, C i D. Pojedini tipovi razlikuju se prema sposobnostima širenja i težini simptoma koje izazivaju. Od virusa tipa A mogu se razboljeti ljudi, ali i životinje (psi, mačke, ptice, svinje, konji, kitovi), dok je virus tipa B "rezervisan" samo za ljude. Virus tipa C inficira i ljude i životinje, ali nema veliku važnost jer izaziva blage oblike bolesti, dok virus tipa D inficira stoku. Virus tipa A dijeli se još i na podtipove, zavisno od svojih površinskih proteina.

Tipovi i podtipovi virusa gripe dijele se na vrste u čijim se nazivima nalazi oznaka tipa virusa, mjesto u kojem je virus izolovan, broj izolata, godina izolacije i informacija o podtipu ako se radi o virusu tipa A (npr. A/Brisbane/59/2007,H3N2). Kao i drugi virusi i virus gripe za umnožavanje koristi infrastrukturu ćelije domaćina kojeg napada. Ulazak i izlazak umnoženih virusa iz ćelije omogućavaju proteini na površini virusa koji čine čak 40 posto njegove ukupne mase. Ulaskom u ćeliju virus preuzima kontrolu nad njenom normalnom funkcijom i počinje sa vlastitim umnožavanjem. Nakon što je virus inficirao epitelne ćelije respiratornog trakta, u nekoliko sati virus se umnožava u hiljade viriona, poput mašine za kopiranje. Inficirane čestice otpuštaju se sa površine membrane epitelnih ćelija procesom pumpanja u disajne putove što pospješuje izuzetno brzo širenje virusa.

Na širenje gripe, koja je prvenstveno bolest koja se širi kapljičnim putem, utiče takodje brzina transportnih sredstava, tako da je pandemiji iz 1918. trebalo 17 mjeseci da "okruži" svijet, onoj iz 1957. 12 mjeseci, pandemiji iz 1968. 6 mjeseci, a 2009. godine gripa se za manje od mjesec dana proširila na sve kontinente. U današnje vrijeme uz brze mogućnosti transporta taj razmak postaje sve kraći i mogućnosti su širenja gotovo trenutne.

Gripa je ozbiljna bolest

Gripa nije obična prehlada, već je to ozbiljna bolest čiji osnovni simptomi - nagli početak, visoka temperatura, groznica, glavobolja, mijalgija... prevladavaju nad respiratornim simptomima. Gripa je teška akutna infektivna bolest koja ide sa temperaturom višom od 38°C, koja kod zdravih ljudi prolazi samoizlječenjem dok kod osoba sa imunološkim disbalansom vrlo često dovodi do komplikacija. Kod virusa gripe otežavajuća okolnost je i to što je otporan na specifičnu terapiju (tj. najčešće se primijeni prekasno, nakon 48 sati), a napada često i donje disajne puteve, uzrokujući upalu pluća. Gripa uzrokuje svake godine epidemije u cijelom svijetu, a djeca najčešće obolijevaju. U Hrvatskoj obično traje od Božića do Uskrsa, dakle barem četiri mjeseca odnosno trećinu kalendarske godine.

Inkubacija gripe je kraća od 24 sata, što izaziva "eksplozivne epidemije", a jedan oboljeli može zaraziti čak dvanaestoro ljudi u urbanim sredinama i zatvorenim prostorima prevoznih sredstava. Gripa je posebno opasna za starije osobe i djecu, što potvrdjuje porast broja komplikacija i čak pet puta veći broj hospitalizacija takvih pacijenata. Prema ispitivanjima njemačkog kineziološkog fakulteta mjesec dana nakon preboljene gripe kod prethodno zdravih, mladih osoba kapacitet pluća smanjuje se za 10 posto, a mišićni tonus dva mjeseca od preležane bolesti, smanjen je za čak 20 posto.

Svake godine u svijetu od gripe oboli oko 600 miliona ljudi, a samo u Hrvatskoj prosječno oboli oko 100.000 ljudi. Ponavljajuće sezonske epidemije omogućuje virus gripe koji se lako širi uobičajenim socijalnim kontaktom.

Virus gripe može se širiti i prije prvih znakova bolesti, a ima veliku sposobnost stalnih genetskih izmjena koje mu omogućavaju da se svake sezone pojavi u drugom obliku/GMO virus. Upravo zbog toga zaštita stvorena pri prethodnom kontaktu sa virusom gripe ima ograničenu ili vrlo malu efikasnost u obrani od novih vrsta virusa koji se javljaju svake sezone.

Gripa se najjednostavnije razlikuje od drugih prehlada po tome što gotovo uvijek "baca u krevet", a nikako se ne preporučuje da je "prohodate" obzirom da onda može uzrokovati teške i trajne posljedice po zdravlje. Najosjetljiviji su oni kojima je imunološki sistem oslabljen (zbog dobi, ljekova, bolesti, trudnoće) te se kod njih lako razviju komplikacije sa mogućim smrtnim ishodom.

Obavezno kontaktirajte doktora ukoliko se za vrijeme gripe pojave sljedeći simptomi:

• temperatura iznad 40oC koja traje duže od tri dana;
• bolno grlo sa natečenim limfnim čvorovima na vratu;
• bol i sekret u sinusima ili uhu;
• promjene svijesti;
• konvulzije, grčevi;
• kašalj sa iskašljavanjem;
• otežano disanje;
• bol u grudima;
• poremećaji mokrenja;
• stalno povraćanje;
• proliv;
• neidentifikovani osip.

Kako razlikovati gripu od prehlade? 

Prevencija gripe 

Savjeti koji mogu pomoći u prevenciji i suzbijanju širenja gripe:

• Izbjegavajte bliski kontakt sa osobama koje imaju temperaturu, kašlju ili kijaju. Ako možete tj. ako baš ne morate, nemojte u sezoni gripe ići na mjesta gdje se okuplja veliki broj ljudi u zatvorenim prostorima (aerodromi, avioni, javni prevoz, pozorišta, bioskopi…). Smanjite vrijeme provedeno na tim mjestima.
•  Izbjegnite smrzavanje i koristite prikladnu odjeću i obuću prilikom naglih temperaturnih promjena.
•  Prekrijte lice dok kašljete ili kijate po mogućnosti maramicom za jednokratnu upotrebu, a nakon toga operite ruke.
•  Perite ruke sapunom i vodom ili ih dezinficirajte vlažnim maramicama u skladu sa higijenskim preporukama, te rukama ne dodirujte usta i lice.
•  Provjetravajte prostorije te izbjegavajte pušenje, konzumiranje alkohola i slatkiša jer oni oslabljuju imunološki odgovor na infekciju.
•  Imajte na umu da redovno, umjereno vježbanje (30 minuta brzog hoda dnevno) i san od barem 7 sati dnevno, jačaju imunološki sistem i smanjuje vjerovatnost obolijevanja od gripe i drugih infekcija.
• Ako osjetite simptome bolesti ostanite kod kuće i kontaktirajte doktora telefonom.
• Usled povišene temperature dolazi do značajne dehidracije organizma, stoga uzimajte dovoljno tečnosti, temperaturu snižavajte ljekovima ili tuširanjem u mlakoj vodi, a pojedine simptome ublažite prikladnim sredstvima.
•  Za bolesnu osobu osigurajte poseban prostor na razdaljini od barem jedan metar od ostalih, te provjetravajte prostor.
• Prema preporuci doktora u prvih 48 sati od pojave bolesti, moguće je primijeniti protivirusne ljekove. Imajte na umu da antibiotici ne djeluju na virusne uzročnike infekcija.
•  Bolesnoj osobi osigurajte samo jednog njegovatelja te ograničite kontakte sa ostalim osobama.
•  Obratite pažnju na teže simptome bolesti i u tom slučaju odmah se javite doktoru (teškoće u disanju i kratkoća daha; bol u prsima; slabost; nemogućnost kretanja i poremećaj svijesti; povišena temperatura više od tri dana; kod djece grčevi i teškoće pri buđenju iz sna).
•  Imajte na umu da ne postoje dokazi da se zdravi ljudi mogu zaštititi od infekcije gripe nošenjem maski za lice (hirurške maske) prilikom putovanja, hodanja gradom, obavljanja svakodnevnih poslova i drugih aktivnosti za vrijeme trajanja sezonske gripe ili pandemije. Stoga Svjetska zdravstvena organizacija i Europski centar za nadzor nad zaraznim bolestima ne preporučuju upotrebu maski za lice od strane zdravih ljudi u socijalnim kontaktima. Upotreba maski za lice može doći u obzir kod bolesnih kako bi zaštitili ostale. Upotreba maske za lice kod osoba koje imaju simptome gripe može pomoći u zadržavanju respiratornog sekreta kod osoba koje kašlju ili kijaju i smanjuju rizik infekcije među bliskim kontaktima.

Vakcinisanje je najbolji i jedini razuman način zaštite od gripe i njenih komplikacija

Zdrav stil života koji podrazumijeva umjerenu fizičku aktivnost, raznovrsnu prehranu te izbjegavanje alkohola i duvanskih proizvoda, najbolji je način da ostanete zdravi. Međutim, sve to nije dovoljno da bi se odbranili od infektivnih bolesti koje se prenose bez obzira na stanje imunološkog sistema jer su uzrokovane mikroorganizmima koji se ne mogu zaustaviti samo zdravim životom i promjenama u ponašanju. 

Gripa ne treba biti neizbježan sastavni dio života, jer je to teška, vrlo zarazna bolest, a jedini način za efikasnu prevenciju gripe je vakcinacija koja je u razvijenim zemljama jedna vrsta civilizacijske tekovine od koje svako može imati samo koristi. Vakcinisanje u Hrvatskoj započinje s obzirom na dostupnost vakcina oko 01.11., što je dovoljno da se stvori titar zaštitnih antitijela do sezone gripe. Vakcina protiv gripe u sebi ne sadrži žive viruse, nego tri različita virusna antigena. Vakcinisati se mogu gotovo svi uz konzultaciju sa doktorom. Za zaštitu od gripe preporučuje se vakcina protiv gripe koja se već godinama koristi, a ispitivanja pokazuju da je ona sigurna i djelotvorna.

Vakcinisanje se sprovodi svake sezone u razdoblju od novembra pa nadalje, ali je najbolje što prije s obzirom na početak epidemije. Za stvaranje zaštite potrebno je oko 2 nedelje pa nije kasno za vakcinisanje ni u prvim mjesecima godine jer se vrhunac sezone gripe najčešće očekuje u februaru. Zbog stalnih promjena virusa i novog sastava vakcina za svaku godinu, potrebno je da se redovno vakcinišete svake godine.

Površinske antigene vrsta virusa koji se uključuju u sastav vakcina odredjuje Svjetska zdravstvena organizacija na temelju praćenja promjena virusa, odnosno informacija koje prima od 141. Nacionalnog centra za influencu, uključujući i hrvatski Nacionalni centar za influencu. Vakcina se najčešće sastoji od površinskih antigena tri vrste gripe, to su zapravo tri vakcine u jednom špricu: vakcina protiv tipa virusa A podtip H3N2, virusa A podtip H1N1, te virusa tipa B.

Vakcinisanje se posebno preporučuje osobama sa povećanim rizikom od nastanka komplikacija u slučaju infekcije gripom ili bliskim kontaktima rizičnih grupa, a to su:

• zdravstveni radnici;
• osobe koje su profesionalno ili privatno u kontaktu sa osobama koje pripadaju rizičnim grupama te im lako mogu prenijeti infekciju;
• izrazito gojazni ljudi (indeksa tjelesne mase većeg od 30);
• trudnice (jer se zbog nemogućnosti vakcinisanja i terapije protivirusnim ljekovima djeca mladja od 6 mjeseci na taj način štite majčinim antitijelima);
• roditelji i druge osobe u bliskom kontaktu sa djecom mladjom od 6 mjeseci jer se ona ne mogu vakcinisati protiv gripe;
• osobe starije od 65 godina;
• supružnici domova za starije osobe te institucija za njegu hroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu);
• osobe svih životnih dobi sa hroničnim bolestima srca i pluća, uključujući astmu, cističnu fibrozu, bronhopulmonalnu displaziju i urodjene srčane mane;
• osobe svih životnih dobi sa metaboličkim bolestima, uključujući dijabetes;
• osobe svih životnih dobi sa anemijom ili hemoglobinopatijom;
• osobe svih životnih dobi sa oslabljenim imunološkim sistemom (zbog bolesti ili ljekova), uključujući i HIV pozitivne osobe;
• djeca starija od 6 mjeseci i adolescenti koji su pod dugotrajnom terapijom acetilsalicilatnom kisjelinom zbog rizika od akutnog oštećenja jetre i mozga nakon infekcije virusom gripe (Reyov sindrom).

Vakcinisati se može u ordinaciji opšte/porodične medicine, u pedijatrijskoj ordinaciji ili Zavodima za javno zdravstvo. Neki poslodavci omogućuju vakcinisanje svojih radnika na radnom mjestu. Ako kupujete vakcinu u apoteci, učinite to neposredno prije vakcinisanja. Kako bi vakcina bila sigurna i djelotvorna, čuvajte je i transportujte na temperaturi od 2 - 8oC. Vakcina se ne smije zamrznuti!

Vakcinisanje protiv gripe možete obaviti i u epidemiološkoj ambulanti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo radnim danom (od ponedjeljka do petka) od 8:30 h do 15:30 sati, Rockefellerova 2, Zagreb.

Reakcije nakon vakcinisanja protiv gripe traju najviše dva dana, izuzetno su blage i rijetke u odnosu na samu bolest sa kojom za razliku od ostalih prehlada, obavezno završite u krevetu sa visokom temperaturom. U sastavu vakcina se ne nalazi ništa što bi bilo toksično, kancerogeno ili teratogeno, a svi korišćeni sastojci dugi niz godina koriste se i u ostalim ljekovima te nekim prehrambenim proizvodima koje svakodnevno koristimo. Osim toga vakcina se ne ubrizgava direktno u krvotok nego indirektno u mišić gdje onda postupno dolazi do resorpcije i stvaranja zaštitne imunosti.

Veliki broj ljudi propušta zaštititi se od gripe vakcinisanjem jer nemaju tačne i pouzdane informacije o težini bolesti, dobrobitima vakcinisanja, efikasnosti i sigurnosti vakcina. Vakcinisanje se preporučuje svima koji žele smanjiti rizik od obolijevanja od gripe, razvoj komplikacija, aktivacije postojeće hronične bolesti, posjete doktoru, potrošnju ljekova i izostanke sa posla. Neki smatraju da je vakcinisanje protiv gripe samo za starije osobe, ne znajući da najugroženijim grupama pripadaju osobe svih životnih dobi, pa i djeca sa hroničnim bolestima.

Izvor: Cybermed.hr